Autor Tema: SUSENJE VOCA I POVRCA ZA ZIMU  (Posjeta: 3239 )

Offline zarkotekica

  • Mali ptić
  • ***
  • Postova: 248
  • Spol: Muški
  • Starost: 34
SUSENJE VOCA I POVRCA ZA ZIMU
« : 30-06-2013, 09:05:11 »
Da li je neko susio voce i povrce da bih imao za zimu te namernice za svoje pernate clanove porodice.
ja sam pre par dana kupio suvu papaju,ananas,kivi,bananu,jabuku.
međutim ocito da na svim tim proizvodima ima  neki zaslađivac jer su bas slatki.
guglao sam i nasao neke stare metode susenja voca u kucnim uslovima evo primera kako i sta

Sušenje voća i povrća najstariji je način konzerviranja.
Svake godine, tek krajem leta i početkom jeseni počinjemo razmišljati o tome što pripremiti za zimnicu. No, ovaj put smo vas sve odlučili podsjetiti puno ranije, što možete učiniti već sad kada je voća i povrća u izobilju.

Sušeno voće i povrće ima niz prednosti u odnosu na ukiseljeno, zamrznuto ili ukuhano! Budući da se ono ne prokuhava, većina vitamina, minerala i ostalih korisnih sastojaka u njemu ostaje sačuvana, a i odličnog je okusa. Vrlo važno - sušenom voću/povrću ne moramo dodavati nikakva kemijska sredstva i konzervanse kao što to često radimo kad voće/povrće ukuhavamo ili ga kiselimo kako nam se ne bi pokvarilo. Zato se osušeni proizvodi smatraju zdravom hranom. A dobro je znati da gotovo svako voće ili povrće sušenjem možemo konzervirati.

Posljednjih godina kako se ljudi okreću prirodi i usvajaju mnoge metode zdrave prehrane tako raste zanimanje i za sušenje voća i povrća. No glavno pitanje je kako i koliko sušiti voće da bi nam ono bilo ukusno i kako bi se moglo dugo i dobro čuvati? Najbolji odgovor je ni presporo, ni prebrzo!

Naime, svježe namirnice biljnog porijekla sastoje se od gotovo 80 do 90 % vode, a bakterije i mikroskopski sitne gljivice koje se nalaze na kožici ploda, pri normalnoj temperaturi se razmnožavaju i izazivaju fermentaciju i truljenje ploda.
Stoga, ako smanjimo vlagu u plodu tako da ona bude manja od 15 do 20 %, zaustavit ćemo razvoj tih mikroorganizama.
Za sušenje različitog voća potrebna je i različita temperatura koja se najčešće kreće izmedu 30 i 70 °C. Predugo sušenje na niskoj temperaturi treba izbjegavati jer se na voću mogu naseliti plijesni i uzročnici truleži još i prije nego se ono osuši pa takvo voće neće biti upotrebljivo za hranu. No, ne treba voće sušiti ni prebrzo na visokoj temperaturi jer će se vrijedni sastojci razgraditi i ubrzat će se oksidacija, a suho će voće biti manje ukusno.

Sušenje na zraku je najjednostavniji i najstariji oblik sušenja. Plodove se preporuča narezati na tanke ploške koje možete nanizati na konac / špagu ili položiti na sito za sušenje (bilo kakva mreža, važno je da je površina na koju polažemo voće i povrće prozračna).
Plodove treba redovito provjeravati i okretati kako ne bi došlo do stvaranja gljivica. Sistem je jednostavan, zagrijani zrak koji struji oko plodova, isparava odnosno suši sloj vlage na površini ploške ploda. Sušite li na svježem zraku najbolje je to činiti u sjenovitom i lagano vjetrovitom dijelu, naravno pri tom valja izbjegavati prašinu.

Ormar za sušenje potreban je onima koj žele suušiti plodove tijekom cijele godine. Ako ga ne znate izraditi sami danas na tržištu ima različitih modela i dimenzija. On se sastoji od više katova položenih sita za sušenje. Na njegovu dnu odnosno donjoj strani nalazi se izvor topline (karolifer ili kakva druga pećica) koji zagrijava ormar i suši plodove, dok se na vrhu pod 'poklopcem', nalaze mali otvori kroz koje izlazi vlažan zrak (ili se na nekim modelima poklopac jedno 5cm otvori).
Sušenje u pećnici idealna je za brzinska sušenja bilo kakvih plodova i raznolikog bilja. Narezano voće možete nanizati na štapove ili ih staviti na rešetku koja se nalazi u pećnici. Ako plodove stavljate na rešetku, na nju prije stavite čistu gazu pa tek onda voće. Morate pripaziti da vrata od pećnice ostavite malo otvorena kako bi isparena vlaga mogla odlaziti van.

Nekoliko je zlatnih pravila kod sušenja:
-Svi plodovi koja namjeravate sušiti moraju biti kvalitetni, zreli i čisti.
-Pri sušenju plodove nikada ne slažite jedan na drugi nego uvijek jedne pored drugih
-Prije sušenj morate ukloniti sve koštice, peteljke. Koru s npr. jabuka obavezno treba oguliti
-Kod sušenja vrijedi pravilo da zrak mora biti suh i topao, a konstantna temperatura spriječit će gubitak hrnjivih tvari, stvaranje plijesni i gljivica
-Plodove koje sušite ne smijete izlagati jakom suncu jer će na taj način izgubiti vitamine i hranjive tvari
-Osušene i gotove plodove pohranite u tamne zatvorene staklenke ili papirnate vrećice

Jabuke
Prvo ih operite, ogulite i izvadite im sredinu s košticama, a zatim narežite na kolutiće. Dobro ih je uroniti ili poprskati slabom otopinom limunske kiseline od 0,5 do 1 % kako ne bi potamnjele. Jabuke sušimo na okvirima s mrežom u tankom sloju ili nanizane u nisku. U pećnici to možete učiniti na temperaturi od 50 do 65 °C cca 8 sati. Sorte koje biramo za sušenje moraju biti izrazito slatke i punog okusa, od 6 kg svježih jabuka dobit će te 1 kg sušenih.

Kruške
Kruške prije sušenja najčešće ne gulimo nego im samo izvadimo sredinu s košticama. Narežemo ih na kriške ili kolutove, a ako su manje možemo ih sušiti kao polovice. I njih kao i jabuke možemo prije sušenja namočiti u razrijeđenu limunsku kiselinu, a sušimo ih nešto duže. Ako ih stavljate u pećnicu, debelim kolutovima cca 0.50cm, trebat će oko 6 sati sušenja pri temperaturi od 70°C.

Šljive
Sušenje šljiva zbog velikog sadržaja vode traje prilično dugo, a tada se na plodovima može napraviti plijesan i takvi plodovi su nejestivi.. Stoga je najbolje napraviti brzo predsušenje u pećnici. Šljive je najbolje pripremiti prije sušenja tako da ih kratko potopimo u vrelu vodu kako bi im odstranili voštani sloj. Naime, one se tada brže suše. Šljive možemo sušiti s košticom ili bez nje ili ih raspoloviti prije sušenja. Ovisno o tome sušenje traje od 15 do 19 sati, a od 3 do 4 kg svježih šljiva dobijemo 1 kg sušenih.

Začinsko i ljekovito bilje
Od začinskog i ljekovitog bilja najčešće sušimo peršinovo lišce, bosiljak, mentu, kadulju, kamilicu, ružmarin, lovor i drugo. Ono je idealno za sušenje na zraku. Vezano u snopiće objesite u sjenovito mjesto, temperatura sušenja ne smije prijeci 35°C kako bi se sačuvali vrijedni sastojci. Takvo je bilje idealno brati za suha i sunčanog vremena i kada je biljka prepuna sokova i aromatičnih ulja.

Gljive
Iako u sebi sadrže gotovo 95% vode izvrsno se mogu sušiti ama baš sve vrste gljiva. Važno je da prije sušenja uklonite sve neupotrebljive dijelove kao što su razna nagnječenja, crvljivi dijelovi stapke ili klobuka, stari, sagnjili i nejestivi dijelovi. Očišćene gljve narežite na ploške, nanižite na konac ili špagu i sušite na zraku.
« Zadnja izmjena: 05-03-2014, 01:31:48 Dado i Dada »

Offline zarkotekica

  • Mali ptić
  • ***
  • Postova: 248
  • Spol: Muški
  • Starost: 34
Odg: SUSENJE VOCA I POVRCA ZA ZIMU
« Odgovori #1 : 30-06-2013, 09:09:41 »
SUŠENI PARADAJZ U RERNI
Konačno sam rešila da probam sama da osušim paradajz u rerni i to između ostalog, zato što sam u pravo vreme, tj. u punoj sezoni domaćeg paradajza, u grupi Delimano posuđa na Fejsbuku videla sliku i recept za pravljenje istog. Iako to moje „rešavanje“ traje već par godina, nikako da i tu ideju sprovedem u delo. Kad god sam pomislila da bih ga mogla praviti - ili je vrućina, ili nema paradajza koji hoću da sušim... u stvari, kad me nešto mrzi uvek je lako naći izgovor. Već više puta sam rekla da je za mene pravljenje domaće zimnice uglavnom teško gubljenje vremena, pogotovo što ta domaća nekad ispadne skuplja od one industrijske zimnice. Osim toga malo je zimnice za koju smatram da je vredna mog slobodnog vremena, truda i rada – uz veliku verovatnoću da neće dobro ispasti i da će se zbog neadekvatnog konzerviranja brzo pokvariti. No, u ovom slučaju sam došla do zaključka da je sušenje paradajza u stvari vrlo jednostavan proces i da nema neke velike mudrosti i nije potrebna neka velika veština da bi se sproveo u delo. Da li i koliko će dugo trajati? Verujem da neće stići da se pokvari ;)

Osim što može da se suši i u rerni, paradajz može da se suši i na suncu. Da, ali to je izvodljivo na jugu, pored mora, na jakom suncu i vrelom kamenu, morskom vazduhu, gde paradajz upija sve mirise borova, lavande i ostalih mediteranskih biljaka... U ovoj našoj ravnici, uprkos velikim vrućinama, verovatno bi se paradajz pre ubuđao ili bi ga mušice pojele pre nego što bi se osušio, a ne znam da li i kako bi izgledao ako bi prvo proveo par sati u pušnici, a potom godinu dana na tavanu i promaji sa šunkama. Kad bi to bilo izvodljivo: zamislite domaći vojvođanski sušeni paradajz sa mirisom i ukusom šunke ili kulena, bez dodataka veštačkih boja, mirisa itd? Uff šunku i paradajz i inače ne razdvajam i veoma lako mogu da zamislim ukus i miris paradajza sušenog pored šunki... :)

Da se vratim u stvarnost... pošto sam ja veliki ljubitelj paradajza, tačnije probala sam i jela svaki koji može da se kupi kod nas na pijacama i u radnjama (svež i konzerviran), došla sam do zaključka da bi za sušenje možda najbolji bio paradajz šljivar, odnosno vrsta paradajza koji je duguljast, nije previše krupan, ima malo čvršću ljusku, čvrsto meso i manje soka i koštica u odnosu na druge sorte. Sigurna sam da od bikovog srca ne bi ništa ostalo, jer je iako mesnat dosta je sočan, a samim tim i sušenje u rerni bi verovatno trajalo 15 sati.

Ako razmišljate o potrošnji električne energije i isplativosti ovakvog eksperimenta, izračunajte sami da li vam se tako nešto isplati, jer sigurno nećete sušiti tri paradajza, nego ćete maksimalno iskoristiti rernu. Ja sam sušila otprilike 3 kg paradajza koje sam isekla na četvrtine, poređala ih na papirom obložene tepsije i od te količine sam dobila 1,5 teglicu sušenog. Kada sračunate koliko vas košta svež paradajz, cena struje za rernu i naravno cena vašeg rada, uporedite sa cenom teglice sušenog paradajza u prodavnicama i tek nakon toga se odlučite da li ćete ga praviti. Pošto količina paradajza koju ćete sušiti pre svega zavisi od kapaciteta vaše rerne, znači da vi slobodno prilagodite količine vašim potrebama i kapacitetima.

Paradajz operite i isecite na polovine ili četvrtine u zavisnosti od veličine.

Proces sušenja se ubrzava ako iz paradajza izvadite onaj deo gde se nalaze koštice, jer tu ima najviše soka. Prosto rečeno, jedno kajanje vam ne gine: ili ćete potrošiti mnogo vremena na detaljnije čišćenje paradajza, ili ćete ga duže sušiti u rerni.

Kako god, posolite ga, lagano promešajte rukama i ostavite da odstoji nekih pola sata kako bi so izvukla što više vode iz njega. Najbolje bi bilo kada bi mogao da stoji na nekoj rešetki, kako bi se sok bolje ocedio. Što više tečnosti iz njega izađe pre sušenja, kraće će trajati proces u rerni. Takođe, što manje tečnosti ostane u paradajzu trebalo bi da mu produži vek trajanja.

U tepsije stavite papir za pečenje i na njega ređajte proceđeni paradajz sa presečenim delom na gore, odnosno ljuska treba da bude sa donje strane kako bi vlaga što bolje isparila. Poprskajte paradajz maslinovim uljem, posolite ga još malo i začinite.

Koje začine da koristite?

Za mene najbolji začin uz paradajz je, osim bibera, bosiljak, ali sam dodala i svežeg origana i ruzmarina, u jednu tepšiju sam stavila i sitno naseckane ljute sveže paprike.

Kada procenite da je paradajz dovoljno suv – a to je posle najmanje 3 sata u rerni zagrejanoj na 100C, uz uključen ventilator (ako nemate ventilator u rerni, verovatno će trebati i duže da se suši), ugasite rernu, odškrinite vrata i ostavite paradajz da se potpuno ohladi.

Ohlađen paradajz ređajte u tegle, i prelijte maslinovim uljem. Ostavite ga dobro zatvorenog u frižider.

Rok trajanja, koliki je ne znam – najjednostavnije je reći dok se ne pojede, ali pošto nisam stavljala nikakve konzervanse i sl. mislim da će morati brzo da se pojede. A pogotovo jedva čekam da isprobam ulje iz tih teglica – mislim da će to prvo otići i da ću ga morati dodavati.

Suvi paradajz možete seckati za razne salate, možete ga koristiti za pizze, sosove, testenine, uz pečeno meso... pustite mašti na volju. Što se mene tiče može da se jede uvek i uz sve, ali ja nisam dobar primer, jer obožavam paradajz u svim oblicima.

Kao dodatak za kraj, moram da kažem da mi se više sviđa ovaj moj osušeni paradajz u odnosu na industrijski. Nije jako suv i žilav, malo je drugačijeg ukusa i mirisa, a pogotovo onaj u koji sam dodala ljutu papriku sasvim sam sigurna da neće stići da se pokvari. ;)

Offline zarkotekica

  • Mali ptić
  • ***
  • Postova: 248
  • Spol: Muški
  • Starost: 34
Odg: SUSENJE VOCA I POVRCA ZA ZIMU
« Odgovori #2 : 30-06-2013, 11:00:36 »
Pri sušenju treba paziti još i na to: da je sušenje tako podešeno da zaustavi ili barem uspori promjene u plodu koje odmah nastaju kad se plod izreže na kriške, da se upotrijebi takva temperatura koja će brzo sušiti i koja će spriječiti da se razvijaju razni mikroorganizmi koji bi prouzrokovali kvarenje voća. No, toplina ne smije biti previsoka jer može doći do pucanja ploda i do curenja soka.
Pri sušenju je važno osigurati dosta zraka koji brzo struji iznad plodova, kako bi se što prije uklonila vlaga koja se isparava.



Sušenje povrća
Treba odabrati samo svježe povrće kakvo bismo odabrali za pripremu ručka. Ne smije se upotrijebiti prestaro ili već uvelo, jer neće dati ni dobar proizvod. Treba ga oprezno oprati kako se ne bi oštetilo, te očistiti i izrezati, najbolje po dužini. Velike komade treba isjeći i po širini, dakle rezati tako da se može ravnomjerno i sa svih strana dobro osušiti. Komadi moraju biti podjednako veliki kako bi se podjednako mogli sušiti. Rezati treba na drvenoj dasci i, po mogućnosti, nožem od nehrđajućeg čelika, kako ne bi došlo do promjene boje.
Kada je izrezano, povrće se stavlja u kipuću vodu da malo omekša, ali ne smije biti premekano. Kad se povrće stavlja u kipuću vodu, treba ga stavljati u manjim količinama tako da sve povrće otprilike prođe kroz istu temperaturu. Najbolje ga je stavljati u vrećicu od gaze, zaroniti u vodu odmah ispod površine, lonac poklopiti i ostaviti dok povrće ne omekša.
Kad je omekšalo, vadi se iz vode, posuši i stavlja na sušenje.

Sušenje na suncu
Ovaj je način najjednostavniji. Voće ili povrće treba smjestiti prema suncu, najbolje na južnoj strani. Najbolje ga je staviti na drvenu podlogu, jer ako se stavi na metalnu, voće može poprimiti tamnu boju i neugodan miris. Ako je sunce jako, voće treba nekoliko puta na dan promiješati da sušenje bude što ravnomjernije. Kad je voće već gotovo suho, treba ga smjestiti u sjenu da se laganije i potpunije osuši. Najbolje će biti osušeno ako se ostavi tri dana na suncu (preko cijelog dana) i jedan dan u sjeni. Sočnije voće, kao što je breskva ili marelica, suši se jedan ili dva dana na suncu i jedan dan u hladu.


Sušenje u pećnici 


Ovaj način sušenja ima svojih prednosti jer se može sušiti i za lošeg vremena. To je osobito ugodno za jesen, kad stignu kišni dani. Voće se može odlično osušiti i u pećnici. Samo pri tome treba naročito paziti da pećnica nije pregrijana. Ako su temperature više od 80° C, na površini plodova uhvati se tvrda kora, pa kroz nju poslije toplina prodire teško u unutrašnjost. Takvo se voće veoma brzo kvari. Prilikom sušenja treba u nekoliko navrata promiješati masu da se sa svih strana ravnomjerno suši. Vrata pećnice treba povremeno otvarati da se ispusti vlaga, koja se nakupila. Sušenje se može obaviti na običnom
kuhinjskom limu, samo se na njega treba staviti bijeli papir.

Priprema voća za sušenje
Odaberite zdravo i zrelo voće i dobro ga opere. Kruške i jabuke mogu se oguliti ili ostaviti u kori, te izrezati po dužini na četiri do osam dijelova. Mogu se izrezati i na kolute debele pola do jednog centimetra. Breskve i marelice mogu se oguliti, ali je lakše s njima raditi ako su neoguljene, zbog čega se gubi i manje soka. One se samo raspolove i odstrane im se koštice.
« Zadnja izmjena: 30-06-2013, 11:02:32 zarkotekica »

Offline Kloovi_Ljudi

  • Opći Moderator
  • Učim pričati
  • *****
  • Postova: 1783
  • Spol: Ženski
  • Klea, Leo, Peni, Maks, Lena i Pia
Odg: SUSENJE VOCA I POVRCA ZA ZIMU
« Odgovori #3 : 30-06-2013, 15:23:01 »
Ovo je baš dobra ideja i lako izvediva svima koji imaju pećnice sa onim ventilatorima! Super tema za sve koji ne znaju čime bi pticove hranili zimi kada je zbilja nestašica zdrave papice.
Kradem koju ideju  :mig2:
Koliko cijeniš druge - toliko sam vrijediš.

 

 Shoutbox