Print

Mnoge bolesti se daju spriječiti, iako ne sve i ne uvijek. Ipak, određene mjere prevencije mogu vam olakšati život i spriječiti teške trenutke vama i vašim papigama. Osnovno pravilo je redovita higijena, pri čemu ne treba pretjerivati s dezinfekcijom. Život u totalno sterilnom okruženju usporava i umrtvljuje imunološki sustav, te će i najmanje klice imati razornu moć na organizam.

Dakle, redovito čišćenje je nužno, ali ne treba i ne preporuča se redovito korištenje dezinfekcijskih sredstava. Često je vruća voda dovoljna. Vrlo dobro za ptice je da borave na svježem zraku. Pritom ih treba zaštititi od sunca, tako da barem pola kaveza bude u hladu. Ako se nemaju gdje skloniti, mogu dobiti toplotni udar, te čak i uginuti. Također, preporuča se spriječiti divlje ptice da mogu pustiti izmet u kavez/volijeru. To je stoga što u njihovom izmetu često ima uzročnika raznih bolesti - bakterijskih, parazitarnih... Tu definitivno vrijedi bolje spriječiti nego liječiti.

Sprečavanje propuha je bitno, ali je također bitno redovito zračiti sobu u kojoj su ptice - svjež zrak je vrlo važan za zdravlje. Kao i odgovarajuća vlažnost zraka, koja je kod mnogih papiga jedan od osnovnih uvjeta zdravlja dišnih puteva. Vlažnost bi trebala biti na 50 do 60%, a može se povećati ovlaživaćima zraka, stavljanjem mokrih ručnika na radijatore, postavljanjem posudica s vodom na radijatore, redovitim zračenjem.

Izbjegnite mogućnost trovanja, tako da uklonite sve potencijalno otrovne biljke i tvari iz sobe gdje ptice borave, pogotovo ako tamo borave bez nadzora. Mnoge biljke su jako otrovne - npr. diffenbachia, bršljani, božićne zvijezde, amarilisi, azalee, šimšir... Kod nekih čak i male količine već djeluju smrtonosno, druge izazivaju nadražaj i probavne smetnje, ali sve to je opasno i može se spriječiti. Druge tvari, poput ljepila, bilo kakvih sredstava za čišćenje, lakova za nokte, boja i sličnih tvari, nemaju što tražiti na mjestima dostupnima papigama.

Osnova zdravlja je, ipak, zdrava prehrana, koja zadovoljava sve potrebe organizma za vitaminima, mineralima i esencijalnim aminokiselinama, odn. zadovoljavajućim količinama ugljikohidrata, bjelančevina i masti. Zato nije dovoljno davati samo sjemenke, nego i najrazličitije druge dodatke, posebno povrće i voće, ali i povremeno kuhanu integralnu tjesteninu i rižu, krumpir (obični i slatki), orašaste plodove (posebno bademe) i druge.

Mnoge ptice godinama neće probati nešto, da bi ih onda najednom zainteresiralo, te stoga bolje ne riskirati i spriječiti probleme. Kad je pak riječ o prehrani, to odbijanje može biti problematično, ali uz puno strpljenja, upornosti i mašte, možete sigurno i vaše ptice nagovoriti da probaju nešto drugo osim sjemenki.